Šegrt Hlapić među ljubićima i krimićima
Uskrsno iznenađenje na Beletrinoj top-listi najtraženijih u ožujku je – Šegrt Hlapić. Piktogramski strip objavljen prošle godine u ožujku bio je dosad gotovo neprimjetan u knjižarama, sve do ove godine, kada se zahvaljujući prodaji u nekoliko knjižara u različitim županijama (Zagreb, Zadar, Osijek) našao među najtraženijima, kao peti u nizu romana koji cijele godine ne silaze s top-liste. Izgleda da je uskrsno gnijezdo mnogih mališana ove godine dopunjeno i živopisnim piktogramskim Hlapićem. Prvi dio top-liste je predvidiv – iako je cosy krimić „Ubojstvo na Mrežnici“ uoči objavljivanja nastavka „Ubojstva na Krvavom mostu“ prvi put osvanuo na vrhu ispred od početka jačih „Štakora“, socijalno osviještenog noir krimića o podzemlju Rijeke, čije su zalihe već pri kraju. Treći je humoristični, zabavni i mediteranski temperamentni krimić „Ako prođe, prođe“ s posvetom briškuli, a četvrti suvremeni erotski ljubić „Moja savršena nevolja“ koji povezuje Zagreb i Split. Što se događa s ljubićima na tržištu beletristike posebna je tema kojom ćemo se, zajedno s publikom, vjerojatno baviti u sljedećim mjesecima, osobito ljetnima.
- Anđelka Kliment: Ubojstvo na Mrežnici
Cosy krimić reproducira društvene vrijednosti baveći se ritualima građanskog života čiju rutinu narušava zločin, a najpoznatija predstavnica tog podžanra krimića je Agatha Christie, koja je opisivala ubojstva u visokom britanskom društvu. Anđelka Kliment uvela je cosy crime na hrvatsko tržište i u hrvatski jezik i vrlo brzo osvojila publiku. Njezin prvijenac „Ubojstvo na Mrežnici“ objavljen je u dva izdanja, a nastavak „Ubojstva na Krvavom mostu“, s novim slučajevima forenzičarke Irme Steeg i Borne Hermana, promoviran je upravo zadnjeg dana ožujka.
- Jan Bolic: Štakori
Dok cosy crime opisuje društvo kakvo bi trebalo biti, noir krimići bave se podzemljem i mračnom stranom kojoj se suprotstavljaju policajci u službi zakona. Jan Bolić piše noir krimiće po uzoru na Joa Nesboa, s mnogo akcije, nasilja i grubosti, ali i sa socijalnom porukom o najslabijima u društvu, na čiju stranu staje čitatelj suočen s bahatošću svemoćnih negativaca. U romanu „Štakori“ Jan Bolić je doveo inspektora Johna Monroea iz New Yorka u Rijeku, gdje se ispostavilo da je Monroe kao dijete ljeta provodio na riječkoj rivijeri. Johna Monroea Jan je predstavio publici u svom prvijencu „Težina stvarnosti“, a tada je publika upoznala Johnovu djevojku Liz i ljubimca psića Maxa.
- Mihaela Erceg: Ako prođe, prođe
Roman o optimizmu, prijateljstvu, briškuli, u kojem je sve neizvjesno osim te tri velike životne vrijednosti. Mihaela Erceg je karikaturistica i magistra animacije, crta karikature za 24sata i bavi se crtanim filmovima, a u slobodno vrijeme piše romane. Junaci njezina prvijenca su 28-godišnjaci Mirjan i Filjo, mjesto radnje je Split, vrijeme radnje suvremeno, stoga Mirjan i Filjo traže način za zaradu i preživljavanje održavajući malu radnju za popravak mobitela i kartajući za novac. Nepredvidivi zapleti i iznenađujući raspleti u kojima dobro ipak nalazi načine za trijumf.
- Nataša Turkalj: Moja savršena nevolja
Prvijenac Nataše Turkalj, ljubić o strastvenoj vezi dvoje nasljednika poslovnih carstava iz Zagreba i Splita. Nema briga o novcu, već samo rješavanje obiteljskih poslova i repova iz prošlosti koji prijete budućnosti mladog para. Nesputani eros i mašta bez granica kad su posrijedi putovanja i planovi za budućnost osobina su romana Nataše Turkalj, koja piše priče neopterećene hrvatskim svakodnevnim problemima kao što su besparica i besperspektivnost mladih, koji ograničavaju maštu, želje i osobni rast.
- Ivana Brlić-Mažuranić i Branimir Zlamalik: Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Šegrt Hlapić je hrvatski Mali princ. Roman za djecu koji afirmira emocionalnu inteligenciju, vedrinu, marljivost, suosjećanje, human odnos prema životinjama i odgovornost za zajednicu – sve su to „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“, roman koji je Ivana Brlić-Mažuranić objavila 1913. godine, a od tada je preveden na mnoge jezike, među kojima i japanski, ekraniziran i animiran, do danas u lektiri kao jedan od najpoznatijih romana za djecu hrvatske književnosti. Prema originalnoj priči Ivane Brlić-Mažuranić, Branimir Zlamalik nacrtao je piktogramski strip o šegrtu Hlapiću, Giti, majstoru Mrkonji i Crnom čovjeku, s idejom da svojim unucima približi štivo koje je nekada sam čitao. Nastala je originalna verzija Šegrta Hlapića, koja u 21. stoljeće donosi sjenokošu, cirkus, pastirske igre i spavanje u zapećku. Bonus – najpoznatiji grafički paradoksi i njihovi autori, kojima se Branimir Zlamalik bavi u svojoj karijeri grafičkog dizajnera.
Prema odjavama knjižara Školska knjiga, Hoću knjigu, V.B.Z. online bookshop & club, Knjižara Ljevak, Knjižara Tvoja knjiga Trešnjevka, Menart multimedijalna knjižara