Arhiva Dvotočka - Stranica 3 od 4

Božica Brkan na Dvotočki predstavila Božicu Jelušić

Uzori i utočišta provincije i metropole

Božica Jelušić na „Dvotočki“ je predstavila svoj biografski roman-esej „Teška ljeta“ u razgovoru s Božicom Brkan. Božicu Brkan zanimali su razlozi za objavljivanje biografije, motivi za ispovijest od djetinjstva preko mladosti do pozne dobi, o životu u provinciji i utjecajima na zagrebačku književnu scenu.

Roman „Teška ljeta“ započinje energično i strogo, da bi se kroz ispovijed i sjećanja na drage prijatelje ton stišao i postao pomirljiv. Jedan od razloga za objavljivanje biografskog romana je i to što, kako je rekla Božica Jelušić, „žena u mojim godinama zaista više ne treba paziti na svoju reputaciju“.

Romanom je obuhvaćeno djetinjstvo u provinciji i mladost na zagrebačkoj književnoj sceni uz uzore i prijatelje kao što su Zvonimir Golob i Vesna Krmpotić. Posebno poglavlje u knjizi, a i u razgovoru na Dvotočki, bilo je posvećeno zagrebačkom utočištu Božice Jelušić na Trgu Petra Preradovića gdje je godinama imala sobu u stanu Đurđe Sučević-Fruk. U ladici radnog stola te sobe čekao je objavljivanje rukopis „Brdo iznad oblaka“ Vesne Krmpotić. Likovi se u romanu spominju inicijalima, ali na kraju knjige su njihovi biografski podaci.

Sudjelujući u razgovoru, Sandra Pocrnić Mlakar primijetila je da je roman „Teška ljeta“ ljubavni roman jer završava s tri molitve za tri kralja koji donose darove. Molitva posljednjem, trećem kralju na kraju romana započinje – „Gašparu, mladi kralju, pet godina sretne ljubavi mi donesi… „

24. lipnja 2023./by Administrator

Zvonimir Pavlek: Kupac je šef!

Dvotočka, Novosti

Na Festivalu žanrova Dvotočka Božica Brkan predstavila je svoj multimedijski projekt Oblizeki, koji čine knjiga “Oblizeki – Moslavina za stolom” i blog Oblizeki, u kojem predstavlja gastronomske i duhovne oblizeke, nastavljajući tako svoj publicistički rad kojim je postizala i nagrade i naklade. Razgovor o Oblizekima okrunjen je najavom nacionalnih Oblizeka, knjigom koju Božica Brkan priprema već duže vrijeme, a završio je prisjećanjem na još jedan veliki mltimedijski projekt u kojem je Božica Brkan sudjelovala, a to su “Male tajne velikih majstora kuhinje”, kada su istoimenu televizijsku emisiju pratile knjige i recepti u medijima. Bilo je to devedesetih, u doba kada je Podravka izlazila u Europu, jer je rat razbio jugoslavensko tržište. Menadžer koji je vodio Podravku u Europu bio je Zvonimir Pavlek, doktor ekonomskih znanosti, predavač na visokim školama, autor sa pet objavljeniih knjiga, među kojima je Branding postigao nakladu od 8000 primjeraka. I moj suradnik – napomenula je Božica Brkan, predstavljajući na Dvotočki Zvonimira Pavleka i njegovu najnoviju knjigu “Aktivna prodaja”.

– Znate li zašto Francuzi jedu puževe? Zato što ne vole brzu hranu! – uletio je profesor Zvonimir Pavlek u razgovor s Božicom Brkan, demonstrirajući duhovitost i kreativnost koje su obilježile njegovu karijeru. Zvonimir Pavlek trasirao je put koji Podravka i danas slijedi – inovativnost, osluškivanje potrošača i primjena suvremenih trendova u prodaji i plasmanu, koje je opisao i usvojoj knjizi “Aktivna prodaja”.

– Kad su se direktor i brend menadžer prepirali koga treba slušati, riješio sam dvojbu i rekao: kupac je šef!

Profesor Pavlek kod nas je razvijao marketing kad se nije ni znalo što je to. Ideje i inovacije i danas su nezamjenjive, kao i nekada, no mladi su postigli veliku prednost elektronskim medijma i društvenim mrežama, primijetio je.

U razgovoru s Božicom Brkan profesor Pavlek prisjetio se i kako je plasiranje Dolcele preuzelo velik dio tržišta tadašnjem njemačkom prehrambenom divu. Za takav poduhvat trebalo je uigrati marketing i prodaju, a i istraživanja. Zato je osobno sudjelovao u terenskim istraživanjima o potrošnji Vegete koja je rasla, ali domaćice se nisu hvalile da koriste Vegetu.

– Tada smo počeli otvarati kuhinjske ormare. Nismo više pitali koriste li Vegetu, već koje začine imaju u kuhinjskom ormaru. I tada smo našli Vegetu. Suradnja sa Zlatom Bartl, kreatoricom Vegete, bila je obilježena diskusijama o štetnosti glutaminata na što je Zlata Bartl odgovarala: “Naravno da je glutaminat štetan jer Japanci koji ga najviše koriste nakon stote godine ipak umiru!” Ispostavilo se da je glutaminat štetan u velikim količinama, jednako kao i sol.

U svojoj knjizi Aktivna prodaja Zvonimir Pavlek opisuje prodaju kao djelatnost usmjerenu na zadovoljavanje potreba koja se prilagođava kupcu. Bio je to povod za još jedan vic:

– “Danas sam stekao dva nova prijateljstva”, kaže jedan prodavač drugome, a drugi odgovara: “Ni ja danas nisam ništa prodao!” – nasmijao se profesor Pavlek.

S obzirom na golemo poslovno iskustvo, a i bogatu obiteljsku povijest, trebao bi napisati memoare – predložila je Božica Brkan Zvonimiru Pavleku, na što je profesor Pavlek doskočio: “Božica je Brkan jer me je nabrkala da napišem već tri knjige!”

Memoari će biti četvrta – zaključila je publika.

24. lipnja 2023./by Administrator

DvoTočka – Daniela Uzelac

Dvotočka, Novosti

DvoTočka – Put boginje- autorice Daniela Uzelac
Pustolovina povratka k sebi kroz oslobođenje izvorne ženstvenosti.
Voditeljica Sanja Tatalović
Beletra

28. svibnja 2023./by Administrator

DvoTočka – Jan Bolić

Dvotočka, Novosti

Ubojstvo na krvavom mostu -Anđelka KlimentUljezi – Danijel Špelić, Štakori -Jan Bolić, Velika nevolja oca Dickersona -Mislav Gleich, Četvrti kralj -Bruno Šantek.
Moderira Olga Vujović
Beletra –

28. svibnja 2023./by Administrator

DvoTočka – Krimići i trileri…

Dvotočka, Novosti

Ubojstvo na krvavom mostu -Anđelka KlimentUljezi – Danijel Špelić, Štakori -Jan Bolić, Velika nevolja oca Dickersona -Mislav Gleich, Četvrti kralj -Bruno Šantek.
Moderira Olga Vujović
Beletra –

28. svibnja 2023./by Administrator

DvoTočka- Psihologija kroz vrijeme i prostor knjiga i autora

Dvotočka, Novosti

Ljubica Uvodić Vranić i Sandro Kraljević.

Moderatorica Sanja Tatalović

Beletra-

28. svibnja 2023./by Administrator

Otvaranje festivala Dvotočka i Oblizeki

Dvotočka, Novosti

DvoTočka – Oblizeki i Božica Brkan
Urednik: Gordan Masnjak

28. svibnja 2023./by Administrator

Praktična vrijednost priručnika i ispovijedne proze

Dvotočka

28. svibanj 2022.

Za razliku od fikcije, u priručnicima se opisuje vlastito iskustvo, koje može biti stručno ili osobno, ali uvijek je namijenjeno publici kojoj može koristiti. Ljubica Uvodić-Vranić autorica je deset priručnika i emisije „Avantura promjene“ na Hrvatskom radiju, a na festivalu Dvotočka prisjetila se kako je nastao njezin prvi priručnik „Kako se dobro posvađati“ i najnoviji „Devet vježbi opuštanja“. Vedran Sorić predstavio je priručnik Prodajni mindset, koji je dio multimedijskog projekta s istoimenim podcastom i konferencijom, a prijem priručnika i iznenadio je i samog autora. Priručnik je interaktivni s QR kodovima vezanim uz web stranice koje se ažuriraju. Knjiga Dalibora Talajića “Most ponad burne rijeke” više je ispovjedna proza nego priručnik, ali pokazalo se da je itekako korisna mnogim roditeljima koji imaju dijete s poremećajem autističnog spektra, koji je sve češći. Dalibor Talajić najavio je nastavak prve knjige, u kojem opisuje osnovnoškolsko iskustvo i inkluziju svog sina kojem treba pomoć, uz odrastanje svoje kćeri koja je vrlo samostalna. Predstavljanje “Mosta ponad burne rijeke” otvorilo je raspravu o asistentima u nastavi u koju se uključio Denis Vidović, koji je podsjetio kako društvo ne cijeni dovoljno rad asistenata koji su ključni za osamostaljenje učenika s posebnim potrebama, s čim se Dalibor Talajić složio.

Lea Brezar objavljuje priručnike koji stanu u džep, a njezini su naslovi „Da, i?“ o prihvaćanju neugodnosti ili traumatičnog događaja i „Reci čega se bojiš i ostvari se“, o suočavanju sa strahovima koji ometaju željeni napredak ili uspjeh. Od priručnika, poezije i romana, stigla je do osnivanja srednje i osnovne škole Epoha, koju je otvorila u Podsusedu, u partnerstvu s Renatom Brekalo, a upisala je i online studij psihologije na britanskom Open University.

U raspravi, Lukrecija Vrnoga zamolila je Ljubicu Uvodić Vranić da podsjeti na učinke i dobrobiti biblioterapije – terapije pisanjem, dok je Ljubica Uvodić-Vranić podsjetila Leu Brezar na njezin roman „Superjunakinje“, koji nije priručnik, ali u njemu opisuje iskustvo četiri žene koje su se našle u bolnici za duševne bolesti, što je dovelo raspravu do problema stigmatiziranja.

Urednica Sandra Pocrnić Mlakar predstavila je priručnike autora koji nisu bili prisutni – psiholog Sandro Kraljević napisao je priručnik „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“ u kojem je opisao osam najčešćih suvremenih neuroza, kao što su agresija, depresija, ovisnost o društvenim mrežama… Priručnik je objavljen u godini epidemije (Godini Štakora) i cijele godine bio među najprodavanijima, jer je publika prepoznala rješenja koja je ponudio. Jan Bolić sudjelovao je na svoj način i u raspravi o priručnicima, budući da je njegova druga knjiga ispovjedna proza „Život koji želiš živjeti“, koja se također pokazala vrlo korisnom u kriznoj godini.

Panel o priručnicima moderirala je Sandra Pocrnić Mlakar

3. srpnja 2022./by Administrator

Mlade snage i sigurna budućnost spekulativne fikcije

Dvotočka

28. svibanj 2022.

Razgovor o spekulativnoj fikciji započela je Jelena Hrvoj, vlasnica nakladničke kuće Cranium, autorica je tri romana, a piše fantasy i psihološke trilere. U svoje horore Jelena Hrvoj ugrađuje narodne legende i mitove, znanstvena istraživanja i vlastita iskustvo. Za svoje likove ne crpi inspiraciju iz stvarnog života, smatra ih individualnima, a posebno su joj važni snažni ženski likovi. Marina Mađarević svoj je treći roman “Onaj koji otvara vrata” objavila u Nakladi Cranium, a za roman ju je inspirirao stari spomenik na virovitičkom groblju u blizini njezine ulice. Kao učiteljica u školi, Marina je objavila dva romana za djecu i mlade, a učenici je potiču da se nastavi baviti dječjom književnošću.

Marko Fančović govorio je o stanju SF žanra na sceni. Hrvatske pisce žanrova smatra vrlo kvalitetnima i konkurentnima na stranom tržištu, a tome su razlog zanimljive ideje i stvaranje neobičnih priča iz običnih života. Važnost davanja potpora Ministarstva kulture za žanrove smatra vrlo bitnim za stanje na tržištu i stvaranje mjesta za žanrove spekulativne fikcije, ali politika za predstavljanje domaćih autora vani nije dobra. Istaknuo je važnost postojanja Društva za znanstvenu fantastiku “SFera” kao mjesta na kojem novi pisci mogu dobiti informacije, pratiti trendove i stvoriti zajednicu. Osim SFeraKona koji se održava u Zagrebu svakog proljeća od 1983. godine, svako veće mjesto u Hrvatskoj u posljednjih je nekoliko godina dobilo je vlastito okupljanje ili konvenciju znanstvene fantastike. Završava rečenicom: “Fantastika neće otići, budući da se bavimo budućnošću, budućnost je sigurno naša.” Na kraju panela urednica Sandra Pocrnić Mlakar zahvalila je Marku Fančeviću na imenu Dvotočka koje je festivalu dala Milena Benini, prerano preminula književnica, prevoditeljica i urednica čija je ideja, prije pandemije, pokrenula organizaciju festivala.

28. svibnja 2022./by Administrator

Pisci ljubića o ljubavi u Hrvatskoj i izvan nje

Dvotočka

28. svibanj 2022.

Ljubav može cvasti i u Hrvatskoj, a u romanima Nataše Turkalj, koja piše o likovima iz naše sredine, cvate i posao. Svoj novi ljubavni roman “Moć žene” Nataša Turkalj objavila je nedugo nakon prvijenca “Moja savršena nevolja”, a svoje junake vodi u erotske avanture, na putovanja, šopinge i u egzotične zemlje. Inna Moore, autorica erotičnih, modernih i povijesnih ljubavnih romana, predstavila je novitete “Neprikladno tvoj” i “Spašen” te svoju nakladničku kuću Innamorata, u kojoj objavljuje i romane drugih autorica. Inna Moore piše ljubavne romane i u tandemu s tajanstvenom Kiki Knox, koja dizajnira naslovnice. Multitalent je i karikaturist Petar Pismestrović koji je nakon 50 godina bavljenja karikaturom objavio svoj prvijenac “Lukine žene”. U njegovu romanu glavni lik je žena čije je nedoumice sazrijevanja uvjerljivo opisao, a uz njih i Rijeku, Opatiju i Zagreb. Stjepo Martinović komentirao je naslov najromantičnijeg hrvatskog romana koji je Igor Mandić dodijelio njegovom romanu “Podne u Perastu”. Svi su romani podjednako su romantični i erotični, rekao je Stjepo Martinović, koji je radio kao novinar, a u slobodno vrijeme svira gitaru i pjeva talijanske kancone i inspiraciju nalazi isključivo na Mediteranu. Božica Brkan iznijela je svoje iskustvo s ljubićima koji su objavljivani u šesteroznamenkastim nakladama, a pisala ih je pod pseudonimom Bianca Brandon. Božica Brkan predstavila je i svoj novi roman “Privremeno neuporabljivo”, koji je mogao biti i krimić i ljubić, ali kako je rekla, namjerno ga je ostavila izvan žanrova. Izvan žanrova su i romani Lee Brezar, među kojima je najnoviji “Godina Štakora”, koji opisuje šest likova i njihove krize koje je zaoštrila epidemija. Lea Brezar najavila je da će sljedeći njezin roman biti ljubavni. Ljubica Uvodić Vranić u emotivnoj završnoj riječi snažno je podržala ljubavne romane i založila se za izražavanje lijepih osjećaja pisanjem i citirala riječi Renata Baretića: „Pišite, ljudi, pišite da ne zaboravite sami sebe.“

U terminu ljubića predstavljen je i zabavni seksi projekt “Sve što ste oduvijek željeli znati o penisu” Davora Zdjelarevića koji je rekao da knjižicu pisao inspiriran narodnim običajem ovih prostora – kurčenjem. Ilustriranu knjižicu prati penismetar, metar koji se može koristiti i u mraku! Panel o ljubavnim romanima moderirala je Sanja Tatalović.