Pisci iz Pakraca, Dugog Sela, Rijeke i Zagreba

Krimići su posljednjih godina dominantan žanr, tako da je čak zapažen pokret „novi hrvatski krimić“, a na Dvotočki se ove godine predstavilo čak pet autora, različitih stilova i pristupa. Jan Bolić svojim je dolaskom dokazao da „Dvotočka“ okuplja relevantne pisce žanrova, a predstavio je „Štakore“, svoj drugi krimić u kojem mu je uzor Jo Nesbo. Jan Bolić priprema novi priručnik, procijenio je da je kraj svibnja, kada je „Dvotočka“ održana, prerano za otkrivanje naslova priručnika koji izlazi u srpnju.

Mislav Gleich piše duhovite, brze krimiće za mlade i odrasle, a smješta ih najčešće u SAD, pa je Colorado mjesto radnje i njegova romana „Velika Nevolja oca Dickersona“. Gleich nije nimalo sentimentalan prema svojim likovima, a još je jedna njegova posebnost u tome što ga zanimaju likovi svećenika i rado ih istražuje, zapazila je moderatorica Olga Vujović. Gleicha objavljuje Despot Infinitus.

Daniel Špelić piše krimiće i horore doslovno iz susjedstva jer je nekoliko romana smjestio u Pakrac u kojem živi, a zatim je izmislio fiktivni Trenkovac kako ne bi strašio sugrađane. Na Dvotočki je predstavio svoj roman Uljezi, koji je adaptiran i kao radio-drama.

Anđelka Kliment također ima roman adaptiran kao radio-dramu, a to je njezi prvijenac „Ubojstvo na Mrežnici“, koji je predstavila prošle godine na „Dvotočki“. Na ovogodišnji festival stigla je s drugim slučajem forenzičarke Irme Steeg i inspektora Borne Hermana pod naslovom „Ubojstva na Krvavom mostu“. Novi roman inspiriran je motivima iz Zagorkinih romana, a objavljen je u izdanju Beletre.

Direktno iz tiskare, na „Dvotočku“ je stigao „Četvrti kralj“, najnoviji roman dugoselskog pisca Brune Šanteka koji se sve ozbiljnije bavi akcijskim trilerima, a smješta ih u okolicu Martinbrega odakle je njegov glavni junak, razočarani i romantični Hrvoje Grečak. Nakladnik Brune Šanteka je Ceres.

Na kraju drugog dana festivala pisci su razmijenili iskustva o vidljivosti domaćeg pisca u domaćim medijima.

Ljubav pobjeđuje sve

Sanja Tatalović kao moderatorica i autori ljubavnih romana otvorili su drugi dan festivala u nedjelju u 12 sati. Stjepo Martinović, koji je prema ocjeni Igora Mandića napisao najromantičniju i najsenzualniju priču u novijoj hrvatskoj književnosti „Podne u Perastu“ („je li, kao da u ‘starijoj’ možemo otkriti neku sličnu“ – ustvrdio je Mandić početkom 2022.). Svoj novi roman, opet ljubavni, Martinović je smjestio u zavičaj, u okolicu Dubrovnika, a tema je odjeci ljubavi kod para koji se susreće desetljećima nakon afere. Naslov je primjeren – „Kasna berba“.

Nataša Turkalj publici je ponudila likove iz susjedstva, ali i vrlo emancipirane i energične junakinje u oba svoja romana objavljena prošle godine – „Moja savršena nevolja“ i „Moć žene“. Ovaj put više se posvetila drugom romanu, „Moć žene“, u kojem žena i ljubav pobjeđuju sukob dviju mafijaških obitelji.

Nakon četiri romana, Lea Brezar napisala je prvi ljubić „Moja savršena aleja“, u koji je, kao i u nekoliko svojih dosadašnjih romana, ugradila dozu mistike, a na Dvotočki ju je predstavila Sandra Pocrnić Mlakar.

Miris mora, temperament i romantiku Mediterana na Dvotočku je s Hvara donio mladi pisac Ante Jeličić Beleca koji je u svoj roman „Ljubavna pjesma“, o nesretnoj ljubavi i osobnom razvoju, upleo najljepše ljubavne stihove pop balada, među kojima je najviše pjesama Olivera Dragojevića. Na naslovnici knjige je Oliverova fotografija iz sedamdesetih, koju je snimio Feđa Klarić, dugogodišnji voditelj Foto kluba Split.

Božica Jelušić, kao predstavnica kanonske književnosti, govoreći o žanrovima opisala je književnu piramidu koju čine svi pisci, a samo manjina može biti u vrhu te piramide, no žanrovi čine bazu i glavni dio piramide. Božica Jelušić prokomentirala je predstavljene romane i autore i svima zaželjela nadahnuće i uspjeh.

Naša najnagrađivanija stripašica Helena Klakočar portretirala je sve autore na Dvotočki i u dvorani na vješalici izložila crteže pripremljene za trajnu web-izložbu.

Na Festivalu žanrova Dvotočka Božica Brkan predstavila je svoj multimedijski projekt Oblizeki, koji čine knjiga “Oblizeki – Moslavina za stolom” i blog Oblizeki, u kojem predstavlja gastronomske i duhovne oblizeke, nastavljajući tako svoj publicistički rad kojim je postizala i nagrade i naklade. Razgovor o Oblizekima okrunjen je najavom nacionalnih Oblizeka, knjigom koju Božica Brkan priprema već duže vrijeme, a završio je prisjećanjem na još jedan veliki mltimedijski projekt u kojem je Božica Brkan sudjelovala, a to su “Male tajne velikih majstora kuhinje”, kada su istoimenu televizijsku emisiju pratile knjige i recepti u medijima. Bilo je to devedesetih, u doba kada je Podravka izlazila u Europu, jer je rat razbio jugoslavensko tržište. Menadžer koji je vodio Podravku u Europu bio je Zvonimir Pavlek, doktor ekonomskih znanosti, predavač na visokim školama, autor sa pet objavljeniih knjiga, među kojima je Branding postigao nakladu od 8000 primjeraka. I moj suradnik – napomenula je Božica Brkan, predstavljajući na Dvotočki Zvonimira Pavleka i njegovu najnoviju knjigu “Aktivna prodaja”.

– Znate li zašto Francuzi jedu puževe? Zato što ne vole brzu hranu! – uletio je profesor Zvonimir Pavlek u razgovor s Božicom Brkan, demonstrirajući duhovitost i kreativnost koje su obilježile njegovu karijeru. Zvonimir Pavlek trasirao je put koji Podravka i danas slijedi – inovativnost, osluškivanje potrošača i primjena suvremenih trendova u prodaji i plasmanu, koje je opisao i usvojoj knjizi “Aktivna prodaja”.

– Kad su se direktor i brend menadžer prepirali koga treba slušati, riješio sam dvojbu i rekao: kupac je šef!

Profesor Pavlek kod nas je razvijao marketing kad se nije ni znalo što je to. Ideje i inovacije i danas su nezamjenjive, kao i nekada, no mladi su postigli veliku prednost elektronskim medijma i društvenim mrežama, primijetio je.

U razgovoru s Božicom Brkan profesor Pavlek prisjetio se i kako je plasiranje Dolcele preuzelo velik dio tržišta tadašnjem njemačkom prehrambenom divu. Za takav poduhvat trebalo je uigrati marketing i prodaju, a i istraživanja. Zato je osobno sudjelovao u terenskim istraživanjima o potrošnji Vegete koja je rasla, ali domaćice se nisu hvalile da koriste Vegetu.

– Tada smo počeli otvarati kuhinjske ormare. Nismo više pitali koriste li Vegetu, već koje začine imaju u kuhinjskom ormaru. I tada smo našli Vegetu. Suradnja sa Zlatom Bartl, kreatoricom Vegete, bila je obilježena diskusijama o štetnosti glutaminata na što je Zlata Bartl odgovarala: “Naravno da je glutaminat štetan jer Japanci koji ga najviše koriste nakon stote godine ipak umiru!” Ispostavilo se da je glutaminat štetan u velikim količinama, jednako kao i sol.

U svojoj knjizi Aktivna prodaja Zvonimir Pavlek opisuje prodaju kao djelatnost usmjerenu na zadovoljavanje potreba koja se prilagođava kupcu. Bio je to povod za još jedan vic:

– “Danas sam stekao dva nova prijateljstva”, kaže jedan prodavač drugome, a drugi odgovara: “Ni ja danas nisam ništa prodao!” – nasmijao se profesor Pavlek.

S obzirom na golemo poslovno iskustvo, a i bogatu obiteljsku povijest, trebao bi napisati memoare – predložila je Božica Brkan Zvonimiru Pavleku, na što je profesor Pavlek doskočio: “Božica je Brkan jer me je nabrkala da napišem već tri knjige!”

Memoari će biti četvrta – zaključila je publika.