Najtraženije u rujnu (publicistika) – Razumijevanje sebe, prirode i društva

(1) Najnovija, četvrta knjiga s postovima s bloga Put boginje Daniele Uzelac i dalje je na prvom mjestu Beletrine top-liste, kao i na top-listi publicistike. „Terra Magica“ je naziv koji izvorno pripada Istri, kaže Daniela Uzelac, no tragovi drevne visoke kulture nalaze se na cijelom Balkanu. Duhovita knjiga koja vodi prema razumijevanju odnosa muškaraca i žena na Balkanu te upućuje na nove mogućnosti.

(2) Četvrta knjiga Puta boginje povećala je zanimanje i za ostale knjige Puta, prvenstveno za prvu knjigu serijala „Buđenje boginje“, koju je Daniela Uzelac objavila 2016. godine i bila je to prva knjiga objavljena u Beletri. U prvoj knjizi upoznajemo babušku i boginju – jedna je žrtva okolnosti, druga kreira svoju stvarnost, a dijeli ih samo jedna misao.

(3) Razdvajanjem top-lista beletristike i publicistike među najtraženije se vratio priručnik „Bachove kapi za sretan i uravnotežen život“ autorice Ana Klikovac. Sustav je to sustav nježnih, cvjetnih esencija koje djeluju na uravnoteženje energije, mentalnu svježinu i životno zadovoljstvo. Za pripremu Bachovih kapi koristi se čista, prirodna, izvorska voda i cvijeće europskog podneblja, te knjiga podsjeća da je čista priroda pretpostavka našeg tjelesnog i duhovnog zdravlja.

(4) Jan Bolic jedini je autor na obje top liste – i na publicističkoj i na beletrističkoj. „Život koji želiš živjeti“ ispovijest je o vlastitom odnosu prema bolesti i životnoj filozofiji Jana Bolića i među najtraženijim naslovima je od objavljivanja u prosincu 2020. Mladi pisac iz Rijeke koji se izborio za život koji želi živjeti svojio je publiku optimizmom, motivacijom i životnim stavom, a o njegovu životu snima se dokumentarni film “Životi Jana Bolića”.

(5) Vedran Soric i „Prodajni mindset“ ne silaze s top-liste od početka godine, a istoimeni podcast sve je gledaniji. Knjiga predstavlja osnovne prodajne tehnike i suvremeni odnos prema kupcu, interaktivna je i opremljena je QR kodovima s linkovima na kojima su objašnjenja, fusnote i reference vezane uz teme u knjizi, koje autor redovito ažurira.

Prema odjavama u knjižarama Školska knjiga, Hoću knjigu, V.B.Z. online bookshop & club, Knjižara Ljevak, Menart multimedijalna knjižara, ZUZI SHOP, Sareni Ducan

/by

Najtraženije u rujnu (beletristika) – Krimići iz Rijeke i Karlovca, ljubići o Zagrepčanima i Splićanima

(1) Jan Bolic među najtraženijim je piscima i u publicistici i u beletristici. Prvo mjesto beletrističkih naslova drže „Štakori“, kriminalistički roman koji je Jan smjestio u Rijeku. Inspektor John Monroe iz New Yorka je stigao u kišnu Rijeku i dočekalo ga je ubojstvo djevojke, čije je tijelo pronađeno na lokalnoj cesti. Roman je dosad predstavljen u Zagrebu, Rijeci, Slunju i Karlovcu te na riječkom festivalu Vrisak.

(2) „Ubojstvo na Mrežnici“ drugi je naslov na top-listi beletristike i prva knjiga Anđelke Kliment, autorice koja predstavlja novi literarni detektivski par – forenzičarku Irmu Steeg i inspektora Bornu Hermana. Radnja romana događa se u okolici Duge Rese i Karlovca te u Zagrebu, u centru i na Srebrnjaku, gdje Irma Steeg stanuje, što je zaintrigiralo Zagrepčane.

(3) U ljubavnom romanu „Moja savršena nevolja“ Nataša Turkalj rasplamsava maštu i ispunjava želje. Šarmantni Splićanin zaintrigira mladu nasljednicu roditeljskog poslovnog carstva. Erotska privlačnost je obostrana, no jedan krivi korak dovoljan je da izazove nepovjerenje… Prvijenac Nataše Turkalj pridobija publiku otkako je izašao u siječnju.

(4) Razdvajanje top lista beletristike i publicistike otvorilo je više prostora za tražene naslove koji se ne probijaju do vrha. Jedan od njih je i „Pitanje časti“, najnoviji roman kraljice ljubića Kate Mitchell o djevojci koja ostaje trudna u vezi s ambicioznim političarem. Kako bi izbjegla skandal, obitelj predlaže fiktivni brak…

(5) Zbirka priča „Bake u avionima“ autorice Branka Erdelji donosi devet priča čiji je zajednički nazivnik odnos roditelja s odraslom djecom koja žive u inozemstvu. Sredina u kojoj se treba iznova snaći izazov je i za mlade koji su iselili u inozemstvo, kao i za njihove roditelje, koji žele zadržati bliskost s unucima. Naslovnicu je ilustrirala Helena Klakočar, dok dizajn potpisuje Irina Steiger iz Dhar medije.

 

Prema odjavama u knjižarama Školska knjiga, Hoću knjigu, V.B.Z. online bookshop & club, Knjižara Ljevak, Menart multimedijalna knjižara, ZUZI SHOP, Sareni Ducan

/by

Obična žena uznemirila muškarce u „Maruliću“

18. listopad 2022.

Čitaju li muškarci knjige o ženama, zanimaju li ih ženske sudbine, ženski osjećaji, životne odluke žena i svakodnevnica – to se pitanje nametnulo u raspravi o zbirci pripovijedaka „Obična žena“ Hane Konsa na promociji u prepunoj Knjižnici Marka Marulića, u kojoj je publika srdačno dočekala splitsku spisateljicu i njezinu prvu knjigu. Muškarci su bili u manjini, ali bilo je očito njihovo negodovanje što su prezenterice naglasile kako je „Obična žena“ knjiga namijenjena ženama. „Običnu ženu“ su, uz autoricu Hanu Konsa, predstavile urednica Tanja Radmilo, glumica Vanda Boban Jurišić, a razgovor je moderirala Sandra Pocrnić Mlakar.

„Obična žena“ zbirka je od sedam pripovijedaka o sedam žena u svakom od desetljeća od dvadesetih do osamdesetih godina, a knjigu autorica naziva ženskom tugaljkom, jer podsjeća da nitko nije usamljen u svojoj nevolji, boli i nemoći. Krize koje je opisala Hana Konsa drugačije su od onih stereotipa koje vladaju u medijima – „obične žene“ Hane Konsa bore se za svoje izbore, svoju djecu, ljubav svojih roditelja ili za svoju slobodu. Tanja Radmilo je kao urednica knjige napomenula da je bila objektivna prema svim pričama jer se u svakoj od njih može prepoznati neka žena. – svaka žena je hodala s kretenom, možda i s više njih, svaka žena ima svoje borbe i svaka žena stari, rekla je Tanja Radmilo. Vanda Boban Jurišić, glumica Gradskog kazališta mladih Split, istaknula je zanimljivost ženskih likova i izraženu dramaturgiju priča koje bi se mogle adaptirati za kazališnu izvedbu.

Na promociji se rasprava proširila na afirmiranje ženskog pisma posljednjih godina, nakon dugogodišnje dominacije muškaraca u književnosti, što je Tanja Radmilo komentirala podacima o Nobelovoj nagradi za književnost koja je od 1966. do 1996. dodjeljivana muškarcima. Hrvatske književne nagrade također većinom se dodjeljuju muškarcima, napomenula je Tanja Radmilo.

Dojmljivu naslovnicu „Obične žene“ ilustrirao je Hrvoje Marko Peruzović, a motiv je transparentna žena, što je bilo odlučujuće pri izboru, rekla je Hana Konsa. Zbirka „Obična žena“ objavljena je uz potporu Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, a Hana Konsa na promociji je zahvalila sponzorima i donatorima.

/by

Mistična Terra Magica u Megastoreu uz “Neka cijeli ovaj svijet”

15. listopad 2022.

Još pravih ljudi ima, što vjeruju u spas… – zvonilo je knjižarom Hoću knjigu Megastore u subotu na promociji četvrte knjige Puta boginje Daniele Uzelac Terra Magica. Himničnu pjesmu miru i bajkovitom svijetu povela je sopranistica Antonella Malis, a prihvatile su sve promotorice i publika. Slavna finalna pjesma iz mjuzikla “Jalta, Jalta”, nakon koje je slijedila Oliverova “Vjeruj u ljubav…”, bila je zaključak promocije knjige o misterioznoj prapovijesti koja čuva sjeme prelijepe budućnosti. Terra Magica, čarobna zemlja, koju Daniela Uzelac opisuje u svojoj knjizi je Balkan, ali ne politički Balkan, rekla je Daniela Uzelac pozdravljajući publiku, već metafizički Balkan, mistični svijet poput kraljevstva Šambale, u kojem vladaju sklad i blagostanje.

Nadja Skazlić, voditeljica škole osobnog rasta “Novi život, nova ja” komentirala je da je knjige Puta boginje dosad preporučivala kao dodatno štivo svojim polaznicama, a četvrtu knjigu preporučivat će kao obaveznu literaturu. Kako je rekla Nadja Skazlić, četvrta knjiga Puta boginje opisuje kriznu, prijelaznu fazu između babuške i boginje, koja nastupa kad postoji svijest o promjeni koja započinje, ali još promjena još nije ostvarena. Ljudi koji su zrcalili babušku su se maknuli, a oni koji zrcale boginju još se nisu pojavili u njezinu životu. U toj kriznoj fazi polaznice najčešće traže coacheve, psihologe, terapeute koji će ima pomoći nastaviti rast. Ta prijelazna faza odnosi se na sve nas i osobina je aktualne faze kolektivnog razvoja u kojoj smo se zatekli, globalno i lokalno, primjećuje Nadja Skazlić.

Sanja Tatalović, terapeutkinja i voditeljica studija “Equilibrum” zapazila je da Put boginje rješava kritične točke u odnosima muškaraca i žena koji napuštaju tradicionalne obrasce i kreativno osvajaju način za prilagodbu novim, suvremenim okolnostima. Muškarci trebaju i prostor i granice za svoje uloge i možemo potaknuti razvoj sebe i drugih tako da budemo ono što jesmo – rekla je Sanja Talalović, apelirajući na autentičnost u muškim i ženskim ulogama.

Antonela Malis ispričala je kako je otkrila knjige Puta boginje u kriznom životnom razdoblju i kako ju je druga knjiga “Ritam boginje” inspirirala i vodila, tako da je poželjela upoznati autoricu. Talent je snažan impuls osobnom rastu i obično se kroz afirmaciju talenta ostvaruje i osobni rast, no talent je u jednoj životnoj fazi morao biti u drugom planu zbog borbe za egzistenciju, ispričala je Antonella Malis, a tada je podrška Puta boginje bila dragocjena. Kako je rekla Antonella Malis, knjige Puta boginje uvijek ima pri ruci kao savjetnice koje se otvaraju na stranicama sa savjetom koji pomaže u donošenju odluka.

Slučajno ili ne, promotorice knjige dobro poznaju Istru kojoj pripada naziv Terra Magica i Daniela Uzelac zamolila ih je da opišu svoje doživljaje na Rtu Kamenjak, Svetoj Foški i Kamenim krugovima, na mjestima povišene energije i posebne akustike, koja su se u drevna vremena smatrala svetima. Slične lokacije postoje na cijelom Balkanu i svjedoče o visokoj civilizaciji koja nije poznavala rat. Svjedočanstva o takvim lokacijama, rekla je Daniela Uzelac, dopunila je maštom zamišljajući ostvarenje takvog svijeta u budućnosti. Daniela Uzelac pročitala je iz nove, četvrte knjige odlomak “Ljepotica i zvijer” – “…Kao ljudska bića, mi smo savršeno nesavršeni. Postojimo u dva svijeta, materijalnom i duhovnom. Naša je sudbina prelaženje iz jednog svijeta u drugi, kroz vrijeme i prostor, učeći kako ovladati sobom i napredovati. U većini babuški,s kojima se u nizu rođenja sjedinjujemo, ne možemo u potpunosti spoznati sebe,boginju. Ali ono što spoznamo, nikada se ne gubi… ”

U diskusiju s pitanjima iz publike uključila se i Tončica Čeljuska, koja je govorila kako je kreativni identitet o kojem govore njezini sugovornici u emisiji “U svom filmu” vezan uz osobni rast koji opisuje Put boginje.

Sandra Pocrnić Mlakar napomenula je kako su postavke Puta boginje u skladu sa suvremenim spoznajama pozitivne psihologije te da za čaroliju uvijek treba ostaviti prostora u životu jer još uvijek premalo znamo i svijet se ne vrti po korporativnim protokolima.

Završnu riječ Daniele Uzelac dočekana je dugim i srdačnim pljeskom kakvim se umjetnici pozivaju na bis. Nakon potpisivanja knjige uz raw kolačiće Amelie i slatki Terranino, druženje na Putu boginje nastavilo se u Diwine baru u Ilici 93, uz vinski koktel Terra(n) Magica.

Snimili Saša Jungić i Zlatko Dermiček

/by

Nataša Turkalj: Stari, strani naslovi u fokusu, a domaći autor zanemaren

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

Kako počinje zaljubljenost, kako je osjećamo, zašto je prihvaćamo u svoj život i kamo nas vodi- to su pitanja na koja odgovara Nataša Turkalj u svojim romanima “Moja savršena nevolja” i “Moć žene”, koje je objavila jedan za drugim, u vrlo kratkom roku i privukla pažnju čitateljica. Ljubavni romani Nataše Turkalj bave se likovima iz naše sredine, koje autorica vodi u otkrivanja nesputanog erosa, novih doživljaja i poslovnih izazova. Šarmantno, vedro, erotično i neopterećeno predrasudama i propisanim žensko-muškim ulogama – to su osobine romana Nataše Turkalj, koja pisanjem otkrivanja nove razine slobode i razbija predrasude o tradicionalnoj ulozi žene. Jer njezine junakinje često preuzimaju vodeću ulogu i sa svojim muškarcima vode tvrtke ili pak ostvaruju veće ambicije, kao što se pokazuje u romanu “Moć žene”.

Nataša Turkalj počela je pisati nakon što su njezina djeca odrasla i s ponosom zna reći kako uvažava i njihovo mišljenje kod pisanja novog romana, a pisanje je za nju relaksacija nakon zahtjevnog posla. Ljubav je bajka u koju treba poovjerovati da bi se ostvarila – rekla je Nataša Turkalj na promociji u knjižnici Bogdana Ogrizovića, na kojoj je ispričala ugostila Ognjena Golubića, koji je, na temelju svog iskustva iz emisije “Dobro jutro Hrvatska” zaključio kako je premalo ljubavi u medijskom prostoru. Razgovor o erotskim i ljubavnim romanima organiziran je i u romantičnim Rastokama u Slunju, a uz Natašu Turkalj u raspravi je sudjelovala i Inna Moore, nakon njihovog zajedničkog nastupa na festivalu žanrova “Dvotočka”.

S Natašom Turkalj razgovaramo o ženskim i muškim likovima u ljubavnim romanima, o ravnopravnosti ženskih junakinjka, o novom romanu “Moć žene” te o njezinim dojmovima o književnoj sceni na kojoj ju je publika dočekala s odobravanjem.

 

U romanu “Moć žene” glavna junakinja je policajka koja zbog ljubavi preispituje svoj sustav vrijednosti. Kako ste se odlučili ugraditi napetost, neizvjesnost i avanturu u svoje ljubavne romane? Kako se osjećate dok pišete napete scene?

U romanima pišem ono što bih i sama voljela čitati, ono što mi stvara neku vrstu intrige i gdje se razbija dosada same radnje. Ljubav, strast i kriminalistički elementi su ono što zasigurno drži čitatelja zainteresiranim cijeli roman. Spoj tih elemenata malo adrenalina pusti u žile i osjećamo se napetima, zainteresiranima. Osjećam se odlično, promišljam i u glavi vidim scene koje pišem. Pokušavam na najbolji mogući način pronaći odgovarajuća slova da prenesem svoju viziju na papir, nije baš uvijek lako, ali je uzbudljivo, svakako.

 

Vaše junakinje u oba romana, „Moja savršena nevolja“ i „Moć žene“, ravnopravne su muškarcima koji poštuju njihovo mišljenje i stavove. Vidite li oko sebe takav odnos prema ženama ili ga priželjkujete?

Pa moram priznati da okolina u kojoj se ja krećem, dakle moje društvo, žene su ravnopravne muškarcima. Ni po čemu ne vidim da su diskriminirane od strane svojih muškaraca, rade sve isto što i oni. Ako izađem iz užeg kruga društva u kojem se krećem, onda se već uočavaju velike razlike koje narušavaju odnose i udaljavaju muškarce od žena i obrnuto. Svakako priželjkujem ravnopravne odnose, pa oni će polučiti dobre vibracije svima oko njih, ljubav i osmjehe. Svijet bi bio puno ljepše mjesto da smo svi ravnopravni, da se poštujemo između sebe bez obzira na različite stavove i mišljenja. Različitosti treba prihvaćati, one su dio nas i nužne su za razbijanje monotonije, da sad ne odem daleko… To je jedna zasebna tema.

 

U oba vaša romana važnu ulogu ima obitelj – u romanu „Moja savršena nevolja“ ključna je figura otac glavne junakinje, a u „Moći žene“ majka glavnog junaka. Zašto je za razumijevanje motiva i odluka glavnih junaka važna njihova obitelj?

Figura oca i majke je uvijek bitna, uvijek smo nekako obilježeni obitelji u kojoj smo rasli. Puno toga proizlazi iz obiteljskih odnosa, djetinjstva u kojem smo gradili vlastite ličnosti i podrške obitelji. Mi nismo sami izrasli u osobe koje smo sada, imali smo učitelje koji su nas doveli do ovakvih ličnosti kakve smo sad. U mnogim slučajevima su to roditelji, braća, sestre i najbliža rodbina. U nekim slučajevima su to osobe uz koje je netko rastao (pri tome mislim na ljude koji na žalost nisu imali opciju roditeljstva iz xy razloga), nekome je baka ili djed bila kultna ličnost i idol po kojem se formirao. Uglavnom su to ljudi bliski nama i našem odrastanju. Sigurna sam da se zrcalimo njihovom osobnošću u nekim segmentima naše ličnosti.

 

Otkako ste objavili prvi roman, javnost je doznala da ste majka odrasle djece i da imate zahtjevan posao. Kada uspijevate pisati ljubavne romane? Imate li u planu nove avanturističke ljubiće?

Djeca su odrasla, još malo će ići u svoj život samostalno, završavaju fakultete i sada imam barem toliko vremena da se posvetim pisanju. Posao je zahtjevan, kao i svaki, ali ostane vremena za pisanje ako se ipak odreknete nečeg drugog, recimo manje društvenog života. Nije moguće imati odličan društveni život i biti pisac, to nećete nigdje čuti, sigurna sam. Pisci su više samotnjaci, najbolje društvo su im knjige i slova.

Imam, pišem treći roman, a paralelno dosta pišem poeziju. Ta ljubav prema poeziji se rodila i sve je jača i jača. Uživam i i pisat i čitat, ima nevjerojatnih pisaca koji me oduševljavaju, a još uvijek nisu poznati, pišu za svoj gušt.

 

Gostovali ste u Rastokama s Innom Moore na književnoj večeri o ljubavnim romanima na kojoj se otvorila rasprava o muškim likovima. Odakle inspiracija za i muške likove? Koliko je stvarnih muškaraca u likovima iz romana?

Inspiracije nikada ne nedostaje, a napose kada su muškarci u pitanju. Ama baš svaka žena na planeti zna kakve karakteristike priželjkuje kod svog muškarca, fizički izgled je bitan, ali nije presudan, mora imati i druge karakteristike da bi bio voljen – barem ja to tako gledam, a vjerujem i sve druge. Ja sam tip koji će oduševiti nečiji karakter/osobnost, način razmišljanja itd. U mojim romanima nema stvarnih muškaraca, dakle oni su plod moje mašte.

 

„Moć žene“ je vaš drugi roman, objavljen nedugo nakon prvijenca. Kako je publika dočekala Vaše romane? Kao debitanticu na književnoj sceni, što Vas je najviše iznenadilo, a što razočaralo u prijemu knjige?

Meni je sve iznenađenje, moram priznati. Još uvijek niti jedna negativna kritika nije došla do mene. Sad, to ne znači da su mi romani savršeni, ali očigledno su prihvatljivi. Iznenađena – pa sa puno toga, najviše sa čitateljima koji se poistovjećuju sa likovima. Komentarima i požurivanjem mog pisanja. Iznenadila me Srbija iz koje dobivam jako puno upita za romane, međutim cijena knjige za čitatelja je toliko visoka kao da je enciklopedija, kada se šalje recimo Zagreb – Beograd. Morat ćemo tražiti izdavača.

Istaknula bi jedno razočarenje ulaskom na književnu scenu Hrvatske: to je zanemarivanje domaćih pisaca u knjižarama diljem zemlje, nepoznavanjem autora i ne isticanje knjiga na policama. Sve je puno stranih naslova, starih stranih naslova – pa zar je moguće da “50 nijansi” ili “Moj muškarac” i dalje zauzimaju centar knjižara diljem Hrvatske i nakon toliko godina? Pa moje romane ja teško nađem u knjižari, kako da čitatelj i dođe do njih? To me razočaralo, baš jako. Umjesto da domaći autori na sredini knjižara imaju svoje istaknuto mjesto, mi smo negdje u pozadini gdje se ne vidimo, a prevođeni naslovi stari po deset godina su u fokusu, to je baš žalosno.

Cijeli intervju možete pročitati i na www.samopozitivno.com

/by

Najtraženiji Beletrini naslovi u kolovozu – „Terra Magica“ na prvom mjestu, „Štakori“ na drugom

1. Veliku su borbu vodili „Štakori“ i „Terra Magica“ u kolovozu – i „Terra“ je pobijedila! Četvrta knjiga Puta boginje izazvala je veliko zanimanje i još više proširila publiku serijala Daniele Uzelac. „Sjeme predivne budućnosti koje krije misteriozna prapovijest“ publika je dočekala s odobravanjem i novitet je zasjeo na prvo mjesto čim se pojavio.

2. „Štakori“ se i dalje čvrsto drže pri vrhu Beletrine top-liste – nakon tri mjeseca na prvom mjestu spustili su se na drugo. Podzemlje Rijeke, droga i prostitucija, uz ponižavajući odnos prema ženama, Jan Bolić opisao je hrabro i uvjerljivo, a za savjete zahvaljuje policijskim službenicima.

3. Na trećem je mjestu još jedan naslov Jana Bolića – priručnik „Život koji želiš živjeti“, kojom je Jan skrenuo na sebe pozornost javnosti i okupio širu publiku koja mu je zahvalna za ohrabrenje i poruke mudrosti koje velikodušno širi oko sebe. Jedan od dokaza Janove karizme i aktualno je snimanje dokumentarca “Životi Jana Bolića”.

4. Na četvrtom je mjestu još jedan krimić – „Ubojstvo na Mrežnici“ Anđelke Kliment, cosy crime u kojem upoznajemo forenzičarku Irmu Steeg koja živi na Srebrnjaku u Zagrebu i inspektora Bornu Hermana. Novi detektivski par obećaje još nastavaka. „Ubojstvo na Mrežnici“ prvi je roman 73-godišnje autorice.

5. Ljeto je bilo i vrijeme pripreme za jesensku, radnu sezonu, zato s top-liste ne silazi ni „Prodajni mindset“ Vedrana Sorića, priručnik nastao na temelju dvadesetogodišnjeg iskustva u prodaji. Vedran Soric u priručniku afirmira prodaju kao profesiju i navodi što razlikuje uspješne prodavače od svih ostalih.

Među najtraženijim Beletrinim naslovima u kolovozu bili su i „Put boginje 1 – Buđenje boginje“ i „Put boginje 3 – Div i diva“ koji se i dalje mogu naći u knjižarama te priručnici „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“ Sandra Kraljevića i „Osnivači, nasljednici, menadžeri” Borisa Vukića. * Prema rezultatima prodaje u knjižarama Školska knjiga, Hoću knjigu, V.B.Z. online bookshop & club, Knjižara Ljevak, Menart multimedijalna knjižara, Šareni Dućan, ZUZI SHOP i Knjižara Tvoja knjiga Trešnjevka.

/by

Najtraženije u srpnju – „Terra Magica“ aktualizirala sve četiri knjige Puta boginje

1. „Štakori“ su nepobjedivi – drugi krimić Jana Bolića ne samo da je čvrsto zasjeo na prvo mjesto top-liste, već se svaki mjesec, od objavljivanja u svibnju, prodaje u sve više primjeraka. Jan Bolić na svojim promocijama redovito zahvaljuje policajcima i policajkama koji su mu svojim savjetima pomogli oslikati mračnu sliku lučkoga grada u kojem caruju makroi, dileri i korumpirani policajci kojima je sve dopušteno.

2. Na drugom mjestu top liste još je jedan fenomen neobičan za domaću literarnu scenu – objavljivanje četvrte knjige Puta boginje „Terra Magica“ povećalo je zanimanje za prve tri knjige Puta boginje. I dok je u srpnju „Terra Magica“ tek bila najavljena, a distribucija je tek počela, publika je požurila u knjižare po ostale tri knjige Puta boginje. Najtraženija je prva, „Buđenje boginje“, objavljena 2016. godine, koja se našla na drugom mjestu, ispred mnogih novih naslova.

3. Na trećem mjestu top liste je „Ubojstvo na Mrežnici“, šarmantni cosy krimić, prvijenac umirovljene profesorice engleskog jezika Anđelke Kliment. Glavna junakinja je iskusna forenzičarka Irma Steeg koja, nakon uspješne karijere u britanskoj policiji, živi na Srebrnjaku, a kondiciju održava šetnjama po Lašćini, dok se bavi otkrivanjem ubojica i njihovih motiva.

4. Još jedan naslov Puta boginje – „Div i Diva“ na četvrtom je mjestu top-liste najtraženijih Beletrinih naslova u knjižarama. „Div i Diva“ prva je knjiga Puta boginje na kojoj se, uz ženski lik, pojavljuje i muška figura, a oboje simboliziraju muški i ženski princip čije se moći sinergijom umnožavaju.

5. Pitanje časti, četrnaesti roman Kate Mitchell prvi put je na top-listi Najtraženijih. Neki od mogućih razloga su – ljeto i povećana potražnja za ljubavnim romanima, popularnost Kate Mitchell u Hrvatskoj među publikom u knjižnicama i recentni uspjesi Kate Mitchell u Srbiji, nakon drugog romana hrvatske kraljice ljubića u prijevodu na srpski – „Oteta ljepota“.

Među ostalim Beletrinim naslovima najtraženijima u srpnju su „Prodajni mindset“, poslovni priručnik Vedrana Sorića koji se čita i u ljetnim mjesecima; „Moć žene“ – drugi ljubavni roman nove hit autorice ljubavnih romana Nataše Turkalj i „Ritam boginje“, druga knjiga Puta boginje Daniele Uzelac koja je gotovo rasprodana i tek poneka knjižara ima još koji zaostali primjerak. U knjizi „Ritam boginje“ je i članak Velik, jedan je od najčitanijih postova s bloga Put boginje Daniele Uzelac.

* Prema rezultatima prodaje u knjižarama Školska knjiga, Hoću knjigu, VBZ, Ljevak, Menart, Šareni dućan, Zuzi shop i Tvoja knjiga.

/by

Najtraženije u lipnju – Štakori i dalje na vrhu, dok raste potražnja za žanrovima i priručnicima

John Monroe osvojio je čitatelje dolaskom u Rijeku – krimić Jana Bolića „Štakori“ i ovaj je mjesec na prvom mjestu top-liste najtraženijih, a drugi je „Ubojstvo na Mrežnici“, debitantski krimić Anđelke Kliment. Dva najtraženija Beletrina romana pokazuju koliki je raspon kriminalističkog žanra i na domaćem terenu. Krimić Jana Bolića je „nesbovski“, noir s mnogo akcije, nasilja i mračnih scena s okorjelim psihopatima kratkih fitilja i nesretnicima koji se ne mogu izvući iz spirale zločina kad se jednom upuste u mutne poslove. Za razliku od „Štakora“, „Ubojstvo na Mrežnici“ je tipičan „cosy crime“, u kojem je zločin eksces, prolazan događaj koji uznemiruje ugodan građanski život sredine koja će nakon istrage i otkrivanja ubojice ponovo vratiti svoj mir i navike.

Nakon dva krimića, treći je ljubić – novi naslov Nataše Turkalj „Moć žene“ na top-listi je zamijenio njezin prvijenac „Moja savršena nevolja“, koji je dominirao top-listom od izlaska u siječnju. Među čitateljima upravo traju rasprave koji je od ta dva domaća ljubića bolji. Junakinje Nataše Turkalj istražuju granice svoje slobode i čitateljice vode u avanture zaljubljivanja, romantike, večera na jahtama, kupanja na egzotičnim plažama, šopinga i životnog makeovera.

Put boginje – Buđenje boginje Daniele Uzelac jedna je od knjiga čija potražnja kontinuirano raste od 2016. godine, otkako je objavljena i njezino povremeno pojavljivanje na top-listi najtraženijih, u konkurenciji s novim knjigama, pokazuje kako se stvara domaći longseller. Najave da se nakon tri nastavka serijala priprema i četvrti vjerojatno su potaknule potražnju za dosadašnjim knjigama Puta boginje, među kojima je Buđenje boginje najtraženiji naslov.

Prodajni mindset prodajnog maga Vedrana Sorića ne silazi s top-liste najtraženijih, iako ljeto već traje – prodajni menadžeri, aktualni i oni budući, očito koriste i ljeto za usavršavanje i pripremu za jesensku sezonu. Knjiga Vedrana Sorića dio je multimedijskog projekta koji čine serija podcasta i velika prodajna konferencija koja je u svibnju ove godine održana prvi put.

1. Jan Bolić: Štakori

Drugi krimić Jana Bolića u kojem inspektor John Monroe dolazi u Rijeku, grad u kojem je kao dijete provodio ljeta. Jan Bolić opisuje mračnu stranu lučkog grada i zorno prikazuje kakve posljedice ima korupcija, a kakve bijeda te s kojim se opasnostima suočavaju osviješteni policajci na strani pravde. Na svojim je promocijama u Zagrebu i Rijeci Jan Bolić zahvalio policajcima koji su mu savjetima pomogli u upoznavanju policijskog posla.

2. Anđelka Kliment: Ubojstvo na Mrežnici

Kao 73-godišnja debitantica, Anđelka Kliment je iznenađenje sezone, a Hrvoje Hribar u pogovoru primjećuje kako je educirana, ekonomična i silno brzooka pripovjedačica. Prvijenac „Ubojstvo na Mrežnici“ osvojio je publiku koja voli krimiće, ali i šetnje zagrebačkim trgovima, zelenim kupalištima u okolici i složene obiteljske odnose koji zbog ubojstva izlaze na vidjelo. Cosy crime je podžanr koji je proslavila Agata Christie, a Anđelka Kliment afimira ga u domaćoj izvedbi.

3. Nataša Turkalj: Moć žene

Helena je prekaljena policajka bez privatnog života, koja na zadatku postaje svjedok smrti djevojčice od zalutalog metka. U teškoj krizi i preispitivanju odlazi na dug odmor kako bi se posvetila sebi i upoznaje prijateljicu koja joj pomaže vratiti boje u život. Egzotični Mauricius, plantaže na otoku, jahte i tajanstveni Igor čijem se šarmu ne može oduprijeti vode Helenu u život o kakvom kao policajka nije mogla ni sanjati.

4. Daniela Uzelac: Put boginje 1 – Buđenje boginje

U svojoj prvoj knjizi Puta boginje Daniela Uzelac upoznaje nas s babuškom u boginjom. Babuška je žrtva okolnosti, koja se nastoji prilagoditi i uzalud kaska za trenutkom i za drugima, a sve što joj se zbog toga događa doživljava kao kaznu. Boginja je žena osviještene ženstvenosti, samosvijesti i mudrosti koja sama kreira svoju stvarnost i odnose prema drugima i prema prirodi.

5. Vedran Sorić: Prodajni mindset

Vedran Sorić je strastveni prodajni entuzijast koji prodaju želi afirmirati kao profesiju, a dio šarma kojim osvaja publiku na svojim podcastima i na konferencijama ugradio je u svoju knjigu. U priručniku „Prodajni mindset“ opisao je najuspješnije prodajne alate, navike vrhunskih prodavača i pravila komunikacije s kupcem te koncept prodaje koji dominira u suvremenoj trgovini – human to human (H2H).

/by

Jan Bolić: Roman “Štakori” događa se u Rijeci, ali svijet štakora nije samo riječki problem

1. lipanj 2022.

Ako se u romanu “Štakori” prepoznaju negativci, neka se uplaše, a ako se prepoznaju pozitivci, tako i treba i zato je roman napisan – rekla je policajka Nataša na promociji romana “Štakori” u Rijeci, na mjestu radnje. Policajka Nataša i policajac Damir, inače vozač presretača, surađivali su s Janom Bolićem i pomogli mu savjetima u opisivanju pogubnih posljedica korupcije, narkomanije i prostitucije na društvo te policijske napore u njihovu suzbijanju. Kako su Riječani dočekali roman koji prikazuje podzemlje njihovog grada, vidjelo se na promociji organiziranoj u lounge baru Teatro, kod riječkog HNK. U publici su bili riječki uglednici i građani koji podržavaju Jana Bolića i njegovo pisanje, a na promociju su mu u znak zahvalnosti donosili darove, voće, cvijeće i umjetnine. Zato su na promociji bile poslužene jagode opg-a koji prati sve Janove promocije i cup-cakes slastičarnice Cacao, u zelenoj boji naslovnice romana “Štakori”.

Jan Bolić svoj je novi kriminalistički roman “Štakori”, naime, smjestio u Rijeku i opisao podzemlje kojim caruju makroi, dileri i korumpirani policajci. Blogerica Tihana Batrnek, poznatija kao Knjigožderonja, Janu Boliću postavila je pitanja o romanu. Roman “Štakori” i Jan je odgovorio da se roman bavi problemima koji su, nažalost, prisutni u cijeloj državi. “Narkomanija, prostitucija, kriminal i korupcija nisu samo problemi Rijeke i ne smijemo zatvarati oči pred svijetom u kojem žive štakori”, odgovor je Jana Bolića.

U romanu “Štakori”, naime, sve su lokacije autentične, osim ozloglašenog noćnog bara Night. U romanu se leševi i pretučene djevojke nalaze uz prigradske ceste, a napuštena Hartera pozornica je ubojstva i sklonište za beskućnike. Lučki grad sa svojim napuštenim industrijskim pogonima bio je idealna scenografija. Jan Bolić u romanu je pokazao osjetljivost prema najranjivijim društvenim skupinama koje neimaština gura preko ruba – beskućnika koji postaje svjedok ubojstva nitko ne može zaštititi, samohrane majke su bez posla i zarađuju prostituirajući se, a Rom koji želi sačuvati svoju obitelj nema izbora, već je prisiljen pristati na zločin.

Dizajnerica naslovnice Tanja Prokop govorila je o suradnji s Janom koji uvijek ima ideju za naslovnice koje dizajnerski zajedno realiziraju. Naslovnica romana “Štakori” također sugerira opasnost i prijetnju, samo je zelena, za razliku od prvog romana “Težina stvarnosti”, koji je bio crvene boje. O Janu Boliću kao piscu govorila je urednica Sandra Pocrnić Mlakar, koja je ispričala detalj s promocije u knjižari Hoću knjigu Megastore, kada je Monika Herceg, jedna od najjačih mladih pjesnikinja, književnica i urednica u Frakturi, govorila o liku Roma Đanija, kojim je Jan pokazao suosjećajnost prema osobama na društvenim dnu koje nemaju izbora. I ovom je prilikom zato pročitan odlomak o Đaniju iz Janova romana.

Jan Bolić zahvalio je publici i čitateljima na posjetu i na podršci njegovu pisanju, jer, kako kaže, bez čitatelja ne bi bilo ni njegovih knjiga niti susreta.

Snimio: Igor Popović

/by

Festival žanrova Dvotočka predstavio bogatu hrvatsku žanrovsku scenu

28. svibanj 2022.

Žanrovi se vrednuju drugačije od kanonske književnosti. Brži su, reagiraju na aktualne događaje i donose nove ideje u javni prostor. Hrvatska ima dugu tradiciju pisanja žanrova u proteklim desetljećima i današnja produkcija ima čvrst temelj i u teoriji i u praksi. U kulturnim krugovima vlada predrasuda da je lako pisati ljubiće i krimiće, ali žanrovi imaju svoje zakonitosti koje treba slijediti i u zadanom okviru zadržati pozornost publike i dati nešto novo. Treba pisati, pisanje je biblioterapija jer pisanjem formuliramo misli koje često ne možemo nikome reći, a bavimo se njima u sebi. Pisanjem također formuliramo rješenja i dijelimo iskustva koja mogu nekome pomoći. Treba razvijati profesionalne urednike, ali i profesionalce u cijelom lancu koji prati knjigu, od lektora, grafičara i tiskara preko kritičara i novinara koji prate kulturu do prodavača u knjižarama. A u procesu nastanka knjige povjerenje između autora i urednika je presudno.

To su naglasci s festivala Dvotočka koje su formulirali Marko Fančović, Veljko Krulčić, Ljubica Uvodić Vranić, Božica Brkan, Stjepo Martinović i Kristian Novak u razgovorima s mladim i čitanim piscima ljubića, krimića, spekulativne fikcije i priručnika koji su predstavili svoje aktualne naslove.

Na festivalu su svoja izdanja predstavili pisci ljubića Petar Pismestrović, Božica Brkan, Nataša Turkalj, Stjepo Martinović, Inna Moore i Lea Brezar. Kate Mitchell bila je prisutna samo svojim knjigama u hrvatskom i srpskom izdanju, a Marilenu Dužman predstavila je Inna Moore. Završnu riječ održala je Ljubica Uvodić-Vranić, a predstavljen je i duhoviti projekt Davora Zdjelarevića. Panel o ljubavnim romanima moderirala je Sanja Tatalović.

Na panelu o krimićima sudjelovali su Veljko Krulčić, Zoran Lisjak, Miro Morović i Anđelka Kliment, a moderirala je Olga Vujović. Jan Bolić nije mogao doći u Zagreb, pa je njegove krimiće predstavila urednica Sandra Pocrnić Mlakar. Završnu riječ održao je Kristian Novak.

Spekulativnu fikciju predstavile su mlade snage iz Naklade Cranium – Jelena Hrvoj i Marina Mađarević, a piscima koje okuplja udruga Sfera govorio je Marko Fančović. Moderirala je također Olga Vujović.

O priručnicima su na Dvotočki govorili Ljubica Uvodić-Vranić, Vedran Sorić, Dalibor Talajić i Lea Brezar, a moderirala je Sandra Pocrnić Mlakar, koja je predstavila i priručnike Jana Bolića i Sandra Kraljevića.

U završnoj raspravi festivala o žanrovima na medijskoj sceni sudjelovali su Božica Brkan, Marko Fančović, Olga Vujović Lea Brezar, Miro Morović, Zoran Lisjak, Sanja Tatalović i Inna Moore, a najavljeno je i otvaranje knjižare za domaće pisce. Festival je prenosio OnlineLiveTvCroatia

Festival žanrova Dvotočka održan je uz podršku Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu, a organizirala ga je nakladnička kuća Beletra u suradnji s kolegama malim nakladnicima Innamorata, Fragment i Naklada Cranium. Na završnom panelu dogovoren je novi susret sljedeće godine, a možda već i na Interliberu.

/by